Što su socijalne usluge?

Socijalnim uslugama smatramo one usluge kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici uz aktiviranje lokalne podrške, a samo kada to nije moguće uključuju oblike smještaja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, krizni smještaj).” (Zakon o socijalnoj skrbi).

U Nacionalnom planu istaknuta je srednjoročna vizija: ˝Socijalne usluge u Hrvatskoj raznovrsne su, dostupne i kvalitetne te jamče bolje uvjete života svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva. Ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga utemeljen je na stvarnim potrebama pojedine lokalne zajednice uz uvažavanje posebnosti svake od njih.˝ (str. 5).

Što su socijalne usluge?
Prema određenju EU (Communication on Social Services of General Interest in the European Union (COM (2006) 177), socijalne usluge obuhvaćaju dvije glavne kategorije socijalnih usluga:
– zakonske i komplementarne sustave socijalnog osiguranja, organizirane na različite načine (zajedničke ili profesionalne organizacije), koji pokrivaju glavne životne rizike, kao što su oni povezani sa zdravljem, starenjem, nesrećama na radu, nezaposlenošću, umirovljenjem i invaliditetom;
– druge bitne usluge koje se pružaju izravno osobi. Ove usluge imaju ulogu preventive i socijalne kohezije, a sastoje se od prilagođene pomoći za olakšavanje socijalne uključenosti i zaštitu temeljnih prava. One prvenstveno obuhvaćaju pomoć osobama koje su suočene s osobnim izazovima ili krizama (kao što su dug, nezaposlenost, ovisnost o drogama ili raspad obitelji). Nadalje, one obuhvaćaju aktivnosti kojima se osigurava potpuna reintegracija osoba u društvo (rehabilitacija, jezična obuka za useljenike), a posebno na tržište rada (profesionalno osposobljavanje i reintegracija). Ove usluge nadopunjuju i podupiru ulogu obitelji u brizi posebno za najmlađe i najstarije članove društva. Pored navedenog ove usluge uključuju aktivnosti za integraciju osoba s dugotrajnim zdravstvenim problemima ili osoba s invaliditetom. Usluge također uključuju socijalno stanovanje odnosno stambeno zbrinjavanje za ugrožene građane ili socijalno osjetljive skupine (Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021 do 2027., str. 6).

Upute za definiranje socijalnih usluga obrazložene i u Pravilniku, 2.1.1. Što su i koje su socijalne usluge? (NN 90/23, str. 51-52):
Da bismo neku aktivnost nazvali socijalnom uslugom, bitni su sljedeći osnovni kriteriji:

1) Pridonose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu onih skupina građana koje tradicionalno smatramo ranjivima. Važno je da takve aktivnosti pridonose prevenciji i prevladavanju privremenih ili trajnih teškoća koje dovode do socijalne isključenosti, odnosno da pomognu u zaštiti kvalitete života u zajednici kada je korisnik suočen s nekim socijalnim problemom ili rizikom u cjeloživotnoj perspektivi. Sukladno određenju korisnika sustava socijalne skrbi iz Zakona o socijalnoj skrbi, korisnike socijalnih usluga možemo svrstati u sljedeće kategorije: djeca, mladi i obitelji u riziku, građani u riziku od siromaštva, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, izbjeglice i pripadnici nacionalnih manjina (osobito Romi).
2) Socijalne usluge podrazumijevaju da između pružatelja i korisnika postoji odnos koji se temelji na načelu individualizacije i dobrovoljnosti. Prema tome, takvim uslugama ne smatramo mjere (čak i kada je riječ o stručnoj pomoći, uključujući i tretman) koje su prisilne (primjerice u obiteljsko-pravnoj zaštiti, penalnom sustavu, zaštiti maloljetnika s problemima u ponašanju i sl.).
3) Socijalnim uslugama smatramo one usluge kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici uz aktiviranje lokalne podrške, a samo kada to nije moguće uključuju oblike smještaja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, krizni smještaj). To znači da se u planiranju socijalnih usluga treba usmjeriti na izvaninstitucionalne usluge. Usluge institucionalnog smještaja i sada pokrivaju velike potrebe, no treba razmišljati u smjeru povećanja izvaninstitucionalnih usluga.
4) Socijalne usluge trebaju biti regulirane okvirom javnih politika kako bi se očuvala dobrobit najranjivijih dijelova društva. Socijalne usluge stoga trebaju biti podložne provjeri kvalitete i uvjeta u kojima se pružaju, a nisu rezultat individualnog dogovora pružatelja i korisnika bez mogućnosti provjere sustava zaduženog za nadzor i praćenje kvalitete. Usluge koje se pružaju protivno Zakonu o socijalnoj skrbi bez odgovarajuće licencije, a posebno ako se temeljem toga stječe materijalna korist izravnim naplaćivanjem od korisnika ne smatraju se socijalnim uslugama te je potrebno poduzeti mjere radi prestanka takve prakse i licenciranja pružatelja.
5) U osnovi organiziranja socijalnih usluga je stručni rad. Socijalne usluge se ne temelje na neformalnoj podršci. No, to ne znači da se u nekom segmentu u pružanje usluge ne mogu uključiti volonteri. Osim toga, u pružanje socijalne usluge uključuje se čitav niz tzv. para-profesionalaca i novih zanimanja (njegovatelji, pružatelji usluge pomoći u kući, osobni asistenti, udomitelji, pomoćnici u nastavi, prevoditelji znakovnog jezika, obiteljski suradnici, kulturni medijatori…), no za organizaciju i usmjeravanje socijalnih usluga treba biti zadužen kvalificirani visoko-obrazovani stručnjak. Prema svojoj svrsi, socijalne usluge osiguravaju: skrb i smještaj izvan vlastite obitelji, podršku u socijalizaciji i socijalnom uključivanju, podršku i pomoć u redovitom svakodnevnom funkcioniranju te specifičnu tretmansku stručnu pomoć radi prevladavanja točno određenih psihosocijalnih rizika i fizičkih ograničenja. Pored toga, socijalne usluge trebaju odgovoriti na različite socijalne rizike i ponuditi raspon aktivnosti od preventivnih, tretmanskih pa sve do kompleksne dugotrajne skrbi (Pravilnik, 2024.).

Prema Članku  70. Zakon o socijalnoj skrbi, socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprjeĉavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova ţivota u zajednici.

Europska komisija (2006.) razlikuje dvije glavne kategorije socijalnih usluga:
1. obvezne i dopunske sheme socijalnog osiguranja koje pokrivaju glavne životne rizike, poput onih povezanih sa zdravljem, starenjem, nesrećama na radu, nezaposlenošću, mirovinom i invaliditetom;
2. ostale esencijalne usluge koje se izravno pružaju osobi (osobne socijalne usluge) i predstavljaju prilagođenu pomoć za olakšavanje socijalnog uključivanja i zaštitu temeljnih prava i to:

 a) usluge podrške onima koji se suočavaju s osobnim izazovima i krizama (poput nezaposlenosti, ovisnosti, obiteljskih kriza),

b) usluge koje osiguravaju potpuno socijalno uključivanje i uključi-
vanje u tržište rada (rehabilitacija, učenje jezika za imigrante, osposobljavanja i prekvalifikacije),

c)  aktivnosti ukljčivanja osoba s dugotrajnim zdravstvenim teškoćama ili invaliditetom i

d) usluge socijalnog stanovanja za građane u nepovoljnom položaju.

Zakon o socijalnoj skrbi koji normira djelatnost socijalne skrbi rukovodi se, između ostalim načelima,  načelom kombinirane socijalne politike (Članak 13.). Kombinirana socijalna politika zagovara pluralizam kao okvir socijalne politike u kojem Vlada Republike Hrvatske i lokalne vlasti prepoznaju organizacije civilnog društva, strukovne komore i udruge, trgovaĉka društva, obitelj i druge dionike kao partnere u pripremi, donošenju te provedbi socijalnih programa.
Jedno od načela je i načelo socijalnih inovacija (Članak 14.). Socijalne inovacije podrazumijevaju usluge, modele ili proizvode kojima se istodobno podmiruju socijalne potrebe učinkovitije od drugih te stvaraju novi društveni odnosi i suradnja, što se odnosi na razvoj inovativnih rješenja, novih organizacijskih oblika ili novih oblika suradnje i financiranja, a radi rješavanja socijalnih problema.

DIP se od osnutka  oslanja na ova načela, u pristupu osobama s invaliditetom se oslanjamo na socijalni model, a kreiramo i prućamo upravo takve programe socijalnih usluga  koje podmiruju socijalne potrebe učikovitije od drugih jer smo stvorili model uključivanja s ciljem osamostaljivanja u svakodnevnom životu do rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Od pružatelja socijalnih usluga u “širem smislu”, do pružatelja socijalnih usluga u ”užem smislu”/licenca ili rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga  – rad na unaprjeđenju kvalitete socijalnih usluga!

Naše djelovanje u 2023. godini dostiže deset godina puta na kojem smo imali i padova i uspona. Put od početne osnivačke incijative i “borbe” koju smo si zadali, iz naše perpektive, možemo okrakterizirati: “za ljude za koje radimo – prespore promjene”. Od početnog inovativnog modela mentorskog programa “Laboratorij životnih vještina Prijatelji” do “Dnevnog centra Prijatelji“ prošlo je 10 godina; puno stresnih dana, noći, ljutnje i sreće; puno uspona i padova, uz puno osoba kojima smo pružili podršku, uz puno mladih koje smo podučili pravednijem sustavu, aktivnoj zajednici, dali utjehu i podršku obiteljima.

Mi ovu borbu živimo svaki dan; zajedno s našim prijateljima i obiteljima. Mi smo se opredijelili, svatko ponaosob, za ovu borbu za opće dobro. Do ovog trenutka, kada smo prošli samo dio puta implementacije našeg modela “mogućnosti” za osobe kojima treba podrška i skrb i osoba s invaliditetom, možemo biti relativno zadovoljni; svjesni smo da smo na mnoge promjene i sami utjecali. Možemo reći da je dio organizacija iz “zatvorenog sustava”u kojem živimo pomaknuo svoje granice, i otvorio mogućnosti za promjene; i s njima surađujemo na stvaranju “zajednice koja brine”.

Kako bi još više surađivali s raznim dionicima, 2022. godine, pokrećemo incijativu za uspostavu neformalne mreže pružatelja socijalnih usluga za našu primarnu skupinu, ŽUZ – Život u zajednici. https://dip.hr/znate-li-sto-je-zuz-zelite-li-se-ukljuciti-u-neformalnu-mrezu-pruzatelja-socijalnih-usluga-i-biti-promjena/.

Socijalne usluge su pravo osoba kojima treba podrška i skrb društva. Temeljne su sustavne poluge kojima osiguravamo ljudska prava i prava osoba s invaliditetom, ili bilo koja druga prava različitih skupina i pojedinaca. Za dostupnost socijalnih usluga se borimo i zato ih pružamo.

U cilju zagovaranja prava različitih skupina, organiziramo kontinuirano  i komunikacijske kampanje i grupe samozastupnika. (https://dip.hr/samozastupnik-i-dipovci-su-samozastupnici-tko-je-to-i-kako-postati/).  

Isto ako, naša država nema dio pravnih instituta i protokola koji osiguravaju da podrška i skrb stignu do onoga kome je to potrebno, jer još uvijek nije prihvatila “osobni pristup” izazovima, npr., osobni budžet za osobe s invaliditetom https://dip.hr/osobni-budzet-za-osi-jer-osi-su-osobe-koje-trebaju-podrsku-i-srkb-te-tu-socijalnu-uslugu/ ili institut “nezavisnog zastupnika”.

U nastavku je kratki pregled, unatrag. Naš model podrške i skrbi za skupine kojima podrška i skrb trebaju jer im je ugrožna doborbit je model “mogućnosti“, socijalni i pravni model pristupa ovim skupinama, a ne neprikladni model “nemogućnosti” na kojem su zasnovani medicinski i drugi zastarjeli modeli. Promoviramo ovaj pristup od osnutka, a analogan je modelu socijalne skrbi kakav se koristi u UK. Komparativnu analizu našeg sustava socijalne skrbi i onoga iz UK  iznijeli smo u našem Priručniku za zagovaranje prava osoba s invaliditetom , DIP-ov klub mladih, koji smo promovirali na okruglom stolu u lipnju 2022. godine. Okrugli stol je bio posvećen unaprjeđenju kvalitete socijalnih usluga. (uskoro e-izdanje).https://dip.hr/okrugli-stol-distancirano-socijalni-7-6-2022-preporuke-i-materijali-za-izradu-alternativnog-izvjesca/.

DNEVNI CENTAR “PRIJATELJI” – zasebna organizacijska jedinica za pružanje socijalnih usluga od 1.10.2022.

Rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga: do 30 korisnika, različitih odraslih osoba s invaliditetom. Više o socijalnoj usluzi psihoscijalna podrška na  https://dip.hr/socijalne-usluge-hr/dnevni-centar-prijatelji-psihosocijalna-podrska/ , o podnevnom boravku na https://dip.hr/socijalne-usluge-hr/dnevni-centar-prijatelji-poludnevni-boravak/  te o savjetovanju https://dip.hr/socijalne-usluge-hr/dnevni-centar-prijatelji-socijalna-usluga-savjetovanje-2/ i stručnoj procjeni https://dip.hr/socijalne-usluge-hr/dnevni-centar-prijatelji-socijalna-usluga-savjetovanje/

1. Socijalna usluga psihosocijalne podrške

Rješenje psihosocijalna podrška – DIP   i   https://dip.hr/wp-content/uploads/2025/10/Rjesenje-psihosocijalna-podrska-2025.pdf

Iz Zakona o socijalnoj skrbi, Članak 91. Psihosocijalna podrška je usluga koja obuhvaća stručne postupke i druge oblike pomoći i podrške kojima se potiče razvoj i unaprjeđenje kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih, govorno – jezičnih, socijalnih ili odgojnih vještina korisnika.

Članak 92. (1) Usluga psihosocijalne podrške može se odobriti pojedincu, obitelji ili udomitelju. (2) Usluga psihosocijalne podrške pruža se individualno ili u grupi. (3) Usluga psihosocijalne podrške pruža se u obitelji korisnika, udomiteljskoj obitelji, kod drugih pružatelja usluga koji ispunjavaju propisane uvjete ili na drugim mjestima prema potrebi korisnika. (4) Usluga psihosocijalne podrške može se pružati u nazočnosti i uz sudjelovanje članova obitelji.

Članak 93. (1) Usluga psihosocijalne podrške može se odobriti do godinu dana. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nastavak psihosocijalne podrške može se odobriti nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka dok traje potreba na temelju stručne procjene. (3) Uslugu psihosocijalne podrške pruža dom socijalne skrbi i drugi pružatelji usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 94. (1) Usluga psihosocijalne podrške pojedincu odobrava se radi prevladavanja teškoća i osnaživanja pojedinca u vezi s teškoćama u razvoju, invaliditetom, starijom životnom dobi, kriznim stanjima, nasiljem u obitelji, uključivanjem u svakodnevni život zajednice, prevladavanja tretmanskih iskustava, problema u ponašanju te u drugim nepovoljnim okolnostima. (2) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se pojedincu na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene. (3) Psihosocijalna podrška djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom odobrava se na temelju stručne procjene pružatelja usluge o vrsti, trajanju i učestalosti usluge, na temelju koje se izrađuje individualni plan promjene. (4) Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do pet sati tjedno, a kod ostalih pružatelja usluga do šest sati tjedno, a najviše tri sata dnevno, od čega najviše četiri sata individualno, a ostalo u grupi.

Članak 95. (1) Psihosocijalna podrška obitelji odobrava se radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

(2) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji kada se problemi i teškoće mogu riješiti samo promjenama u obitelji, kada je obitelji potrebna stručna pomoć i podrška pri odgoju i skrbi za djecu, radi usvajanja znanja i vještina za uspješnije roditeljstvo ili svakodnevnu brigu i skrb odnosno kada je rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje odnosa. (3) Usluga psihosocijalne podrške odobrava se obitelji na temelju procjene rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene. (4) Psihosocijalna podrška pruža se u obitelji do pet sati tjedno, iznimno kod pružatelja usluge do šest sati tjedno, a najviše dva sata dnevno.

2. Socijalna usluga  – poludnevni boravak,

Rješenje poludnevni boravak – DIP (22) – 

https://dip.hr/wp-content/uploads/2025/10/Rjesenje-poludnevni-2025.pdf

Članak 104. 1) Boravak je usluga kojom se osiguravaju organizirane aktivnosti tijekom dana uz stručnu i drugu pomoć i podršku, radi zadovoljavanja osnovnih i dodatnih životnih potreba korisnika koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji.

(2) Usluga boravka odobrava se djetetu s teškoćama u razvoju, djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djetetu s problemima u ponašanju, osobi kod koje je utvrđena privremena nezapošljivost prema zakonu kojim se uređuje profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobi s invaliditetom, osobi starije životne dobi, teško bolesnoj odrasloj osobi i beskućniku koji nije smješten u prihvatilištu.

(3) Usluga boravka pruža se kao usluga poludnevnog boravka, u trajanju od četiri do šest sati dnevno ili kao usluga cjelodnevnog boravka, u trajanju od šest do deset sati dnevno.

(4) Usluga poludnevnog boravka i usluga cjelodnevnog boravka može se odobriti jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu.

3. Socijalna usluga  – savjetovanje:

https://dip.hr/wp-content/uploads/2025/10/Rjesenje-savjetovanje-2025.pdf

Savjetovanje je usluga kojom stručna osoba u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu.

Pružamo ovu uslugu od osnutka. Pružamo ju besplatno, a pružaju ju 2 psihologa i vanjski stručni suradnci, socijalni radnik i drugi.

4. Socijalna usluga – stručna procjena:

https://dip.hr/wp-content/uploads/2025/10/Rjesenje-strucna-procjena-2025.pdf

Stručna procjena je socijalna usluga koje se pruža djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja prava na uslugu psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanja u programe odgoja i redovitog obrazovanja, a može trajati od četiri do šest sati.

Naš tim od 2 psihologa i vanjski stručni suradnici poput specijalista senzorne integracije ili rane razvojne intervenjencijem psihijatra, socijalnog radnika mogu pružati ovu uslugu i djeci i odraslim osobama.

Vrste socijalnih usluga, Članak 71. (Zakon o socijalnoj skrbi)

1. prva socijalna usluga

2. usluga sveobuhvatne procjene i planiranja,

3. savjetovanje (DIP pruža ovu uslugu od osnutka, a rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga ima od 2025.)

4. stručna procjena (rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga od 2025.)

5. psihosocijalno savjetovanje

6. socijalno mentorstvo

7. obiteljska medijacija

8. psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja

9. psihosocijalna podrška (DIP pruža ovu uslugu od osnutka, a rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga (licencu) ima od 2022.godine, licenca je obnovljena 2025. godine)

10. rana razvojna podrška i 11. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja

12. pomoć u kući

13. boravak (DIP pruža ovu uslugu od osnutka, a rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga ima od 2022. godine, licenca je obnovljena 2025. godine)

14. organizirano stanovanje i 15. smještaj.

Članak 72. Socijalne usluge mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika.

Članak 73. (1) Socijalne usluge priznaju se ili odobravaju na temelju sveobuhvatne i/ili specifične procjene potreba korisnika, rizika i snaga obitelji i resursa lokalne zajednice, u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencija, radi osnaživanja i bolje socijalne uključenosti. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prvu socijalnu uslugu, uslugu savjetovanja koju pruža stručni radnik Zavoda i uslugu obiteljske medijacije.

Članak 74. (1) Socijalne usluge prvenstveno se priznaju ili odobravaju korisniku kao izvaninstitucijske usluge ili mu se priznaje pravo na izvaninstitucijsku skrb. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pravo na smještaj kao institucijsku skrb priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja rehabilitacijskih programa, radi provođenja psihosocijalnih tretmana te u drugim slučajevima iz članka 116. točaka 1., 3., 5. i 6. do 9. ovoga Zakona, ako osobi nije moguće osigurati skrb u vlastitom domu, priznavanjem prava na izvaninstitucijsku skrb i/ili pružanjem drugih izvaninstitucijskih usluga. (3) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 1. do 14. ovoga Zakona su izvaninstitucijske usluge. (4) Smještaj je usluga koja se pruža kao institucijska skrb u domu socijalne skrbi, ili kod drugih pružatelja usluga, ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji.

Članak 75. (1) Socijalne usluge iz članka 71. ovoga Zakona mogu se pružati na temelju:

(1.) rješenja Zavoda, osim socijalnih usluga koje pruža Zavod

(2.) uputnice ili zaključka Zavoda ili

(3.) ugovora o pružanju socijalne usluge.

(4.) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 14. i 15. ovoga Zakona pružaju se na temelju rješenja.

(5.) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 4. do 13. ovoga Zakona pružaju se na temelju uputnice, osim usluge stručne procjene koja se može pružati i na temelju zaključka.

(6.) Socijalne usluge iz članka 71. točaka 5. do 15. ovoga Zakona mogu se pružati i na temelju ugovora korisnika i pružatelja usluge.

(7.) Iznimno, od stavka 4. ovoga članka, socijalnu uslugu iz članka 71. točaka 13. do 15. ovoga Zakona, dijete može koristiti samo na temelju uputnice ili rješenja Zavoda.

(8.) Korisnik može sam izabrati socijalnu uslugu i pružatelja s kojim sklapa ugovor o pružanju socijalne usluge u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom. To znači da možete dobiti uputnicu ili zaključak, a mi  potporu/sredstva za pružanje socijalnih usluga, ili možete sami s nama ugovoriti pružanje socijalnih usluga.

(9.) Korisnik koji socijalnu uslugu koristi na temelju ugovora iz stavka 4. ovoga članka u cijelosti snosi troškove usluge.

U budućnosti ćemo težiti i ka osiguravanju uvjeta za pružanje socijalne usluge organiziranog stanovanja. (https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/psihosocijalna-podrska/1808)

Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba, tijekom 24 sata dnevno, uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe. (https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/organizirano-stanovanje/1813)

Kako bi unaprijedili kvalitetu naših usluga u zajednici, pristupili smo procesima usklađivanja s Pravilnikom o minamalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, a od osnutka djelujemo i u skladu s  drugim normativnim aktima:

Godine 2024. donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.  https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/58/998/pdf

U 2021., 2022. , 2023 i 2024. godini doneseno je niz novih propisa u području socijalne skrbi, koji se odnose na pružanje socijalnih usluga:  Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine” broj 18/22 i 46/22, 119/22, 77/23, 156/23 i 61/25)  i Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga („Narodne novine“ broj 110/22 i 58/24).

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, NN 61/25,  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_03_61_800.html

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, NN 71/23, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_71_1177.html

Zakon o socijalnoj skrbi, pročišćeni tekst zakona NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, na snazi od 01.01.2020. (https://www.zakon.hr/z/222/Zakon-o-socijalnoj-skrbi)

Akcijski plan USLUGE 2021.-2024

Pravilnik o vođenju evidencije i dokumentacije pružatelja socijalnih usluga, te načinu i rokovima za

Pravilnik o standardima kvalitete socijalnih usluga NN 31/23

Pravilnik o standardima kvalitete socijalnih usluga

Odluka o donošenju Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_145_2804.html

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije pravnih i fizičkih osoba koje obavl

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, NN 54/24

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_05_58_998.html

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2020_05_56_1125.html)

Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2014_03_40_712.html)

Kako bi udovoljili uvjetima iz Pravilnika i dobiti rješenje / licencnu trebalo je prikupiti sredstva za investicijsko ulaganje – adaptaciju prostora u kojem smo u zakupu, u vlasništvu Grada Rijeke. U prvoj fazi, koja je trajala 3 godine – za adaptaciju sanitarnih čvorova, kako bi imali dovoljan broj (3). Nakon ovog provog rješenja,  prikupljali smo sredstva za adaptaciju kuhinje, jer je postojeća dotrajala, uz nužnost izvedbe novih instalacija. Nakon. toga, od kraj 2024. godine prikupljali smo sredstva za adaptaciju tuš kabine, novom zahjevu iz Pravilnika.

3. faza: do lipnja 2025. godine ulaganja u adaptaciju skladišta u Dnevnom centru Prijatelji u  tuš kabinu, kako bi udovoljili novim uvjetima iz Pravilnika te obnovili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga. Oko ove adaptgaocje su nam dali podršku brojni građani, krzo donacije i veliku akciju “Kuglice dobrih želja” koju orgniziraju studenti biotehnologije. https://www.rijeka.hr/zapocela-humanitarna-akcija-kuglice-dobrih-zelja/

2. faza: Siječanj 2023. Ulaganja u adaptaciju kuhinje: Sredstva za adaptaciju kuhinje su se prikupljala iz različtih izvora, od 10.2022. do 1.2023: Od listopada 2022. je u  tijeku kampanja za prikupljanje sredstava za adaptaciju kuhinje u kojoj naše osobe s invaliditetom uče pripremu jednostavnih jela, za sebe i obitelj, u svakodnevnom životu, a ujedno za one koje imaju mogućnosti, to je i radno-okupacijska aktivnost, priprema za rad na jednostavnim poslovima na kojima oni mogu raditi. Zato nam je kuhinja jako važna, jer to je prostor učenja i stjecanja novih vještina.

1. Platforma A1! Čini pravu stvar! https://dip.hr/a1-cini-prvu-stvar-dipovci-zele-kuhati/ (anonimno ili s podacima) – “DIP-ovci” žele kuhati! Postojeća kuhinja je vrlo stara, elementi se raspadaju i raspored nije funkcionalan, elektronički aparati su stari i svaki dan neki od njih prestaje raditi. Ulaganje u adaptaciju kuhinje (radovi na postavljanju nove elektroinstalcije, dovod vode i odvodnja, novi elementi za kuhinju s novim elektroničkim aparatima) ulaganje su u razvoj, jer ćemo moći više vremena provoditi u ovim radno-okupacijskim aktivnostima za više osoba, što će osigurati brže rezultate. Prema ponudama izvođača, ukupan trošak je oko 30.000 kuna i to nam je sadašnji kratkoročni cilj.
2. Donacije djelatnika Policijske uprave Primorsko-goranske županije, akcija za DIP-ovu kuhinju:; 11.270 kuna ili 1.496 eura https://riportal.net.hr/rijeka/djelatnici-pu-primorsko-goranske-prikupili-11-170-kuna-za-dnevni-centar-prijatelji/360303/
3. Na adventskoj aukcijskoj licitacije tiskanih radova s 2. Kvarnerske kolonije autorskog stripa i ilustracije: prikupljeno 130 eura, i dalje možete na facebook stranici otkupiti printanu verziju rada odabranog autora: https://www.facebook.com/media/set?vanity=102812631635828&set=a.632025855381167
4. Platforma – kalendar CROZ-a, koji je odabrao 12 udruga, koje su predstavljene na 12 mjeseci: izrađena aplikacija po mjeri naših potreba – za vođenje evidencije i izvještavanja i kalendar koji je izradila ekipa CROZa izašao je i u tiskanom izdanju te distribuiran partnerima ove tvrtke, ali i izdan i u elektroničkom izdanju – 12 odabranih udruga predstavljaju 12 mjeseci, a klikom možete donirati za naš rad jednostavnim postupkom, zavirite u naš kalendar: https://croz.net/calendar-2023/;
5. Osobnim angažmanom naših podržavatelja, npr. rođendanske proslave na kojima se umjesto poklona slavljenicima gosti doniraju za kuhinju: prikupljeno oko 1.200 eura
6. Ugovorima o donaciji, uplata na žiro račun, izravno
7. Druge vrste ugovora o suradnji, prema potrebi.

1. faza: 2021.- 2022. godine: Ulaganja u prostor radi udovljavanja uvjeta iz Pravilnika faza 1.

a) 1.7.2022. Adaptacija sanitarnih čvorova: ukupni iznos sredstava utrošen na adaptaciju:

•  keramičarski, knauferski i građevinski radovi 22.000 kuna
• vodoinstalterski radovi 22.000 kuna
• električarski radovi – 10.200 kuna
• ispitivanje ispravnosti vode 1000 kuna
• ispitavnje ispravnosti elektro instalacija cca 5.000 kuna

b) 20.4.2022. Krajem travnja 2022. godine  započeli smo adaptaciju sanitarnih čvorova, zahvaljujući donacijama građana, tvrtki, Primorskog-gornaskoj županiji i Gradu Rijeci. Sredstava smo prikupljali kroz kampanju koristeći više komunikacjskih kanala i metoda: “Donatorske aukcije”,  pozivi donatorima, objave u medijima, pisma i sastanci s donositeljima odluka, rođendanske proslave prijateljica naših “DIP-ovaca”, humanitarna akcija studenata biotehnologije “Kuglice dobrih želja“, na sjamovima Zeleni Kastav. Nakon 3 godine prikupljanja, prikupili smo oko 40.000 kuna, s čime smo započeli adaptaciju koja će nas koštati oko 70.000 kuna, prema prvom troškovniku iz 2019. godine.

Od 2013. godine (osnivanje DIP-a do danas)  – izvaninstitucijske socijalne usluge, prvenstveno boravak i psihosocijalna podrška te organizirano stanovanje, kao inkluzivan model izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom i druge osobe kojima treba podrška i skrb iz specifične skupine osoba s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju i/ili osoba s invaliditetom

O osnutka naša je vizija uključiti prvenstveno mlade u zajednicu, kroz procese aktivnog sudjelovanja u našim programima, a u skladu sa zakonskim i normativnim okvirom u području socijalne skrbi, zaštite ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom i dr.

Provedbom programa koje razvijamo, unarjeđujemo kvalitetu socijalnih usluga koje pružamo inovativnim metodama rada, te postižemo visoku učinkovitost, a svaka nova aktivnost ili program predstavlja novo unaprjeđenje i nove rezultate. Naši temeljni programi su:

1. Laboratorij životnih vještina Prijatelji 
2. Priprema, pozor, radim! 
3. DIP-ov klub mladih Priprema, pozor, radim!, trogodišnji program, koji od  2020. do 2023. godine financira Ministarstvo za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku, odnosno, od kolovoza novoosnovano ministarstvo – Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
4. Institucionalnom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog druptva pod nazivom Prijatelji

Preseljenjem u novi, veći prostor u Wenzelovu 2, konačno su se stekli preduvjeti za podnošenje zahtjeva za dobivanje licence, odnosno rješenja nadležnog ministarstva (od 2022. godine su to županijska tijela)

Ostali važni dokumenti:

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine: https://posi.hr/nacionalna-strategija-izjednacavanja-mogucnosti-za-osobe-s-invaliditetom-od-2017-do-2020-godine/

Priručnik za socijalno planiranje: https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages/avuga/Medunarodna_suradnja_i_EU/Prirucnik%20za%20socijalno%20planiranje.pdf

Kako bi uključili naše mlade za koje radimo u rad i zapošljavanje, usmjeravamo naše djelovanje u skladu drugim formativnim aktima, a kojima se rukovodi i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom http://www.zosi.hr kao i Centri za profesionalnu rehabilitaciju :

• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20).Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (“Narodne novine” broj 44/14, 2/15)
• Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom  NN 145/20
• Poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavanju, integrativne radionice i zaštitne radionice, poticaje Zavoda mogu ostvariti temeljem:- Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom  NN 145/20)- Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom  NN 75/18, 120/18, 37/20 i 145/20), a u skladu s Programom poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom za 2021.-2023. Programom potpora male vrijednosti (de minimis) za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i za dodjelu posebnih sredstava za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa, u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom za 2021.-2023.
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (“Narodne novine” broj 44/14., 97/14., 2/15.) – poticaju se mogu dobiti samo ako su OSI upisane u ovaj očevidnik.

Jako se puno govori o zaštitnim  i ingtegrativnim radionicama ali u PGŽ nije osnovana nit jedna, dok je u IŽ samo jedna, a u RH 10. Zašto? U skladu s Pravilnikom o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (“Narodne novine” broj 44/14., 2/15.), njih je gotovo nemooguće osnovati bez potpore zajednice.

Ljudi za koje radimo su osobe s invaliditetom koje imaju različite teškoće u svakodenvom životu i radu, od kojih su najčešće one kombinirane. Stoga, ostvaruju razna prava, no mnogi nisu pokrenuli postupak pri nadležnom zavodu za socijlani rad kako bi ta prava i ostvarili. Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi su (https://www.zakon.hr/z/222/zakon-o-socijalnoj-skrbi):

•  novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima,
•  ne smatra se prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi
•  izuzet je od ovrhe.

Ne može se oduzeti ovo pravo osobama s invaliditetom ako rade, može se eventualčno privremeno umanjiti! Još uvijek mnoge osobe s invaliditetom i njihove obitelji osjeaju strah iz nekih prošlih vremena oko toga da će im se ovo pravo oduzeti ako rade i primaju plaću. No, rad je jednako pravo kao i inkluzivni dodatak i ne može se oduzeti ovo stečeno pravo u ovom slučaju.

Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:
1. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
2. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
3. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi:
1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.

Izvor: https://mrosp.gov.hr/istaknute-teme/obitelj-i-socijalna-politika/socijalna-politika-11977/prava-u-sustavu-socijalne-skrbi-11978/11978