Stručno usavršavanje odgajatelja i drugih osoba koje rade s djecom i mladima
„Stručno usavršavanje odgajatelja“ provodi se u svrhu prevencije stigmatizacije djece u riziku i promicanja zdravstvene pismenosti, a sastoji se od niza projekata koji se provode u školama i vrtićima ili drugim ustanovama. Ovaj program, namijenjen stručnjacima u obrazovanju koji rade s djecom i mladima u obrazovnom sustavu, ali i drugim sustavima, svake se godine obogaćuje. U programe se uključuju i stručnjaci iz KBC-a, liječnici specijalisti koji dijagnosticiraju i liječe većinu bolesti i/ili poteškoća koje imaju djeca Primorsko-goranske, ali i Istarske i Ličko-senjske županije, kao i drugi stručnjaci.
Projekti su opisani u nastavku.
a) Projekt “EPI u vrtiću i školi”
Ovim projektom želi se spriječiti stigmatizacija djece i mladih s epilepsijom i drugim konvulzivnim bolestima. Kroz stručno usavršavanje odgajatelja, djelujemo upravo tamo gdje je najvažnije – u školi, gdje djeca i mladi provode najviše svog aktivnog vremena. Uloga učitelja i stručnih suradnika je ključna u radu s djecom kod koje je dijagnosticirana neka od ovih bolesti ili poremećaja. Stručno usavršavanje provodi se u dva ciklusa, od 3 do 4 sata u školama i vrtićima, a provode ga liječnici specijalisti i drugi stručnjaci koji dijagnosticiraju i liječe većinu djece u Primorsko-goranskoj županiji i drugim županijama.
Stručnjaci su:
- dr.sc. Igor Prpić, dr. med., neurolog iz KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju
- D. Inge Vlašić Cicvarić, klinička psihologinja iz KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju
- Jelena Begić, dr. med., glavna sestra Odjela
Edukacija je odobrena za izvođenje u školama i vrtićima od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u prosjeku sudjeluje oko 50 djelatnika. Rezultati evaluacije pokazuju da postoji velika potreba za ovom edukacijom, jer su testovi znanja i informiranosti (koji se provode u školama zajedno s predtestiranjem) pokazali da većina odgajatelja nema dovoljno informacija o bolesti i mogućnostima djece s epilepsijom. Kako u svakoj školi ili vrtiću postoji barem jedno dijete s ovom dijagnosticiranom bolešću, vrlo je važno da cijeli tim bude upoznat sa mogućnostima te djece, kako ih njihovo ponašanje ne bi stigmatiziralo.
Više na FB stranici: https://www.facebook.com/epi.dip.prijatelji/
b) Projekt “Dijabetes u školi”
Ovaj projekt uključuje stručno osposobljavanje odgajatelja u školama za prevenciju stigmatizacije i povećanje zdravstvene pismenosti zaposlenika. Provodi se u suradnji s KBC-om, a izvodi ga dr. sc. Srećko Severinski, dr. med.
Iskustvo je pokazalo da je ova obuka opravdana i zbog toga što još uvijek postoje predrasude o tome što djeca s dijagnosticiranim dijabetesom smiju, a što ne smiju raditi.
c) Poremećaji u učenju, ADHD, itd.
Projekt se odnosi na stručno osposobljavanje odgajatelja za prevenciju stigmatizacije djece i mladih s dijagnosticiranim poremećajem učenja, posebice ADHD-om. Projekt se provodi u školama i dječjim vrtićima, a provode ga liječnici specijalisti i drugi stručnjaci koji dijagnosticiraju i liječe većinu djece u Primorsko-goranskoj i drugim županijama. Projekt se provodi za sve djelatnike pojedinih škola, u trajanju od 1 ciklusa od 8 sati, a u prosjeku sudjeluje oko 50 djelatnika.
Stručnjaci su:
- dr.sc. Igor Prpić, dr. med., neurolog iz KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju
- D. Inge Vlašić Cicvarić, klinička psihologinja iz KBC Rijeka, Klinika za pedijatriju
5) “Vuna i ja – prijatelja dva!” – inovativna metoda mokrog filcanja vune rukama i nogama!
Ova aktivnost nastala je na temelju iskustva voditeljica Petre Štimac i Barbare Fistonić, obje socijalne pedagoginje, u radu s djecom i mladima u školi te u aktivnostima naše organizacije, DIP. Upravo zbog učinkovitosti ove obrazovne metode rada s djecom, krenulo se u izradu ovog programa koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo za primjenu u školama.
Ova metoda rada ima terapijski i edukativni učinak. Pokazalo se da su djeca s poremećajima u ponašanju i drugim poteškoćama vrlo aktivno prihvatila ovu metodu.
Učinci:
a) smanjenje psihofizičke napetosti, opuštanje,
b) razvoj samokontrole,
c) jačanje samopouzdanja,
d) razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina,
e) razvijanje motoričkih, osjetilnih i kognitivnih vještina,
f) razvijanje ustrajnosti i usmjerenosti u radu,
d) povećanje obrazovnih postignuća,
h) uvođenje inovativnih metoda rada u odgojno-obrazovni proces.
Mokro filcanje vune je proces oblikovanja raznih ukrasnih i uporabnih predmeta cijeđenjem vune dlanovima i nogama u toploj vodi i sapunu na različitim taktilnim podlogama. Filcanje vune korisnicima je zabavno i ugodno te im omogućuje zbližavanje, izgradnju odnosa u pozitivnoj atmosferi (opuštajuća glazba i miris eteričnih ulja). Osim mokrog filcanja rukama, koristimo i mokro filcanje nogama čime dodatno stimuliramo osnovni senzorni sustav.
Ciljane skupine kojima je ova aktivnost namijenjena:
- djeca i mladi
- djeca i mladi u riziku
- djeca i mladi s teškoćama (poremećaji u ponašanju, poremećaji iz autističnog spektra, intelektualne poteškoće)
- obrazovni kadar
- svi oni koji su zainteresirani za učenje tehnike mokrog filcanja vune npr. menadžeri (team building).
Ovom metodom učenici su smireniji i povećava im se koncentracija. Metoda pozitivno utječe na motoričke, psihofizičke i druge sposobnosti polaznika. Isto tako, budući da je vuna koja se koristi, tehnički, “otpad”, ova metoda doprinosi ekološkoj svijesti djece i mladih.
Ova se aktivnost provodi jednom tjedno ili mjesečno u grupama do 10 polaznika.
Radionica traje dva i pol sata, s manjim brojem polaznika (4-6), a termini se dogovaraju s voditeljima. Polaznici će usvojiti osnovna znanja tehnike mokrog filcanja vune, te će izraditi i ponijeti kući torbicu za mobitel i mirisni cvijet.
Metoda rada je ista kao ona za naš mentorski program Laboratorij životnih vještina Prijatelji, prezentiran na Skupu stručnih suradnika, na Savjetovanju socijalnih pedagoga 2018. godine. Više vidi u knjizi http://www.husp.hr/docs/PETi_kongres_SOCPED_knjiga%20sazetaka_2018.pdf
Radionice mokrog filcanja do sada su održane u:
- OŠ Frana Frankovića Rijeka (posebni razredni odjel za učenike s poremećajima u ponašanju, radionice se provode 5 godina, 30 učenika, jača samokontrola, bolji međuljudski odnosi, smanjenje frustracija.)
- OŠ Frana Frankovića, Rijeka (redoviti učenici koji su pokazali interes za filcanje, 10 učenika, opuštanje, prihvaćanje različitosti i tolerancija prema učenicima s poteškoćama, jačanje koncentracije, strpljenja i fokusa)
- OŠ Sveti Matej, Viškovo (posebna odgojno-obrazovna skupina za učenike s intelektualnim teškoćama, 5 učenika, opuštanje, izgradnja odnosa, fokus, strpljenje)
- Centar za autizam Rijeka (4 polaznika, senzorna integracija, opuštanje, međusobno povezivanje, koncentracija)
- Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor, Selce (poludnevna radionica za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju, 20 studenata, povezivanje i jačanje međusobnih odnosa, kvalitetno provođenje slobodnog vremena, razvoj poduzetništva)
- OŠ Ivana Mažuranića, Novi Vinodolski (posebna odgojno-obrazovna skupina za učenike s intelektualnim teškoćama, senzorna integracija, razvoj strpljenja i koncentracije, opuštanje)
- OŠ Ivana Mažuranića, Novi Vinodolski (desetak djelatnika škole, uglavnom učitelja, uče osnovna znanja o mokrom filcanju vune koja će prenositi svojim učenicima na nastavi).
