Način na koji novinari izvještavaju je izrazito važan za smanjenje stigmatizacije osoba s invaliditetom i senziblizaciju javnosti o životu osoba s invaliditetom. Iz objava u medijima, kao i iz svakodnevnog govora ili čak još uvijek nekih normativnih akata “čitamo“ kakav je odnos javnosti, donositelja odluka, ali i samih stručnjaka koji se bave OSI, kao i samih OSI prema osobama s invaliditetom.
Mediji i novinari koji pišu tektove za objave mogli bi značajnije doprinijeti senziblizaciji javnosti i ne doprinositi stigmatizaciji osoba s invaliditetom na više načina:
– Korištenjem ispravne terminologije i nestigmatizirajućeg nazivlja za osobe s invaliditetom- vidi naš tekst https://dip.hr/iniicijativa-i-upozorenje-za-ostvarivanje-prava-pismo-zakonodavcima-i-donositeljima-odluka-hitne-izmjene-pogrdnog-i-uvredljivog-nazivlja-za-osobe-s-invaliditetom-i-djecu-s-teskocama-u-razvoju/
– Osiguravanjem više medijskog prostora, posebno u javnim medijskim kućama posvećenim osobama s invaliditetom, što je i obveza javnih medijiskih kuća. Kao primjer dobere prakse istaknuta je emisija “Bez dlake na jeziku”, koju objavljuje nezavisni radio, Radio Kastav, u kojem u 20 i više minuta poziva osobe s invaliditetom i predstavnike udruga i institucija kako bi iznijeli javnosti izazove s kojima se susreću OSI. U ovoj emisiji je DIP više puta sudjelovao. https://www.facebook.com/radiokastav.
Često susrećemo objave u medijima samo prilikom obilježavanja pojedinih važnih dana za OSI, ili prilikom teških životnih situacija ili velikih humnitarnih akcija. Tako građani i donositelji odluka (za)ostaju u zastarjelim modelima “milosrđa” i medicinskom modelu pristupa OSI. Tako ne možemo promijeniti odnos prema OSI i ne možemo donijeti promjene u izjednačavanju mogućnosti OSI. Jer, “socijalni model“ i ”model prava”, koji prihvaća većina država iz okruženja, vidi osobe s invaliditetom i izazove s kojima se suočavaju prvenstveno kao osobe kojima se okoliš mora prilagoditi, i vidi ih kroz prizmu prava koja imaju, kao i bilo koja druga osoba.
Prijedlog sudionika radionice je upućen novinarki HRT-a, Radio Rijeke, da HRT Radio Rijeka https://radio.hrt.hr/radio-rijeka uvede takvu emisiju najmanje jednom mjesečno, kako bi se što više približilo javnosti izazove i uspjehe osoba s invaliditetom. Uostalom, to je i njihova obveza. Živi bili, pa vidjeli/čuli!
– Smanjiti, odnosno potpuno ukinuti elemente senzacionalizma u izještavanju o osobama s invaliditetom, jer je i to itekako prisutno u medijskom izvještavanju. Mediji, izvještavajte više o mogućnostima/sposobnostima osoba s invaliditetom, jer tako preokrećete ovaj nesretni model milosrđa u pristupu osobama s invliditetom! O modelima i pristupima OSI na radionici je govorio tajnik Ureda pravobraniteljice za OSI, a mi u našoj objavi na našem webu: https://dip.hr/znate-li-sto-je-zuz-zelite-li-se-ukljuciti-u-neformalnu-mrezu-pruzatelja-socijalnih-usluga-i-biti-promjena/i u Priručniku za zagovaranje prava OSI, koji je tiskan u okviru naše kampanje za zagovaranje prava OSI, a povodom okruglog stola Distancirano socijalni održanog krajem lipnja 2022. https://dip.hr/programi/o-kampanji-distancirano-socijalni/
Radionica je otvorila prostor za sva pitanja i potrebne informacije vezane uz izvještavanje o
osobama s različitim vrstama invaliditeta, a kroz raspravu se tražilo odgovore na pitanja kao
što su:
Kakav je to medicinski model invaliditeta, a kakvi su socijalni i model ljudskih prava? Koju terminologiju koristiti kad se izvještava o osobama s invaliditetom? Kako izgleda izvještavanje
o osobama s invaliditetom usklađeno s načelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom?
Kako pomoći, upozoriti na probleme osoba s invaliditetom i potaknuti nadležne na
poduzimanje određenih mjera, a da pri tome osobe s invaliditetom ne ispadaju kao netko tko
je bespomoćan, jadan i nevoljan, a oni koji osiguravaju podršku velikodušni ljudi velika i
plemenita srca?
