Što se sve od listopada do studenog skuhalo za mlade?

Što smo do sada skuhali? Mi se pitamo što o svemu tome misle mladi? Je li  im stalo?Jesu li informirani? Do čega im je stalo? Nama je stalo do mladih!  Javite se nama da vas uključimo!

Facebook: https://www.facebook.com/istrazivanjeipotpora/?modal=suggested_action&notif_id=1605509075764339&notif_t=page_user_activity&ref=notif

ili e mail: [email protected]

Kako bi lakše pratili kako nastaje “program za mlade PGŽ-e” napisali smo  još prije više godina i Priručnik za razvoj prakse  demokratskog dijaloga između mladih i donositelja odluka, a u okviru ERASMUS+ projekta na kojem smo bili stručni suradnici.  Što bi sve trebali i što ćemo učiniti ovisi o mladima i ključnim dionicima i njihovom aktivnom uključivanju u sam proces izrade i kasnije provedbu. Više o tome na:

https://umki.hr/wp/wp-content/uploads/2018/09/umki-publikacije-nekaselokalniglasovicuju2015.pdf

Polako kreiramo, kockicu po kockicu “mozaik potreba, mogućnosti i izazova mladih” ili “mapu zajednice mladih”. Temelj za uključivanje mladih su i EU strateški dokumenti poput:

Europska povelja o radu s mladima na lokalnoj razini: https://www.europegoeslocal.eu/wp-content/uploads/2019/11/20191108-egl-charter_HR_online.pdf

Europska strategija za mlade 2017 do 2017 https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14080-2018-INIT/en/pdf

Prema Nacrtu nacionalnog programa za mlade koji još nije usvojen prioritetna područja djelovanja za mlade, alati za uspješno djelovanje i prioritetne skupine mladih su:

Područja djelovanja:  Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje; Zapošljavanje i poduzetništvo; Zdravlje i sport; Socijalna uključenost

Alati za aktivno djelovanje : Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice; Rad s mladima;  

Prioritetne skupine: Mladi u ruralnim područjima

Prioritetni pravac: Mladi u europskom i globalnom okruženju. 

Što smo skuhali? 

1. Prikupili smo sociodemografske podatke o mladima naše županije
2. Analizirali smo većinu strateških dokumenata svih JLS na području PGŽ kako bi pronašli što je do sada planirano za mlade. Naša strategija/program za mlade mora biti usklađen s svim strategijama jer samo tako donositelji odluka i ključni dionici mogu prepoznati svoju ulogu u promjenama i preuzeti odgovornost za implementaciju već postojećih mjera.
3. Uputili smo zamolbu svim JLS da nam dostave podatke o ulaganjima u mlade kako bi oblikovali “proračun za mlade PGŽ” te tako jasno i transparentno pokazali mladima koliko je teško ili lagano ulaganje u mlade na lokalnoj i regionalnoj razini. U roku od 14 dana dostavili su nam podatke  o ulaganjima iz sljedećih vrijednih JLS: Općina Matulji, Grad Opatija i Grad Delnice. Ostali? Primorsko-goranska županija obuhvaća 14 gradova i 22 općine te 510 naselja u sastavu gradova i općina. Molimo vas za suradnju jer rezultati ovog koraka su jako važni, za informiranje mladih ali i za promjene u percepciji ulaganja u mlade.
4. Osim toga, nakon što sve JLS dostave podatke imat će priliku ispuniti obrazac samoprocjene o ulaganjima u mlade koje će dobiti na svoje e mail adrese: Alat za samoocjenjivanje za politike za mladehttps://rm.coe.int/self-assessment-tool-for-youth-policy-croatian/1680971cc5 
5. Uputili smo zamolbu za dostavom podatka o mladima iz područja socijalne politike, pa smo uputili zamolbu svim Centrima za socijalnu skrb i njihovim podružnicama za dostavom podataka. Hvala Centru za socijalnu skrb Rijeka na brzini dostave. A ostali? Molimo vas da nam što prije dostavite, zadali smo rok jer bez vaših podataka ne možemo dalje.
6. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, Odjel za socijalnu medicinu nam je doslovce odmah dostavio podatke o pobolu mladih, usprkos najvećem opterećenju koje imaju svi djelatnici te institucije zbog epidemije.  Tako smo doznali da su mentalne bolesti “skočile” u drugu po učestalosti kategoriju bolesti koje su evidentirane (što znači da su mladi bili uključeni u kliničko liječenje), nakon ozljeda koje su uvijek na prvom mjestu.
7. Započeli smo intervjue sa stručnjacima koji rade s mladima kako bi obuhvatili što više različitih problema i mogućnosti s kojima se suočavaju ovi ključni dionici. Sastanke smo proveli preko ZOOM platforme  i to sa  Sveučilišnim savjetovališnim centrom https://www.ssc.uniri.hr/hr/  i to sa svim Uredima: Psihološkim savjetovalištem, Uredom za studente s invaliditetom  i Uredom za karijere. Time smo načeli teme i probleme o kojima moramo još razgovarati, za studentsku populaciju mladih, a zagrebli smo u više područja: mentalno zdravlje, pravo na jednake mogućnosti u visokom obrazovanju i zapošljavanje. Hvala puno kolegicama iz  ova tri ureda.
8. Što još? Sad nas čeka prikupljanje podatka i uključivanje drugih ključnih dionika, posebno stručnjaka koji rade s mladima, bilo da se radi o državnim ustanovama ili drugim institucijama ili organizacijama civilnog društva. Organizacije civilnog društva ili izvaninstitucionalna potpora u različitim sektorima djelovanja mladih su izrazito bitne za mlade. Zato ćemo ispitati i kapacitiranost i spremnost organizacija civilnog društva za provedbu i implementaciju programa za mlade te stavove osoba koje rade s mladima (youth workera).
9. Kroz sve ove faze  prikupljanja podataka imamo i druge ciljeve osim samog prikupljanja podatka. Cilj nam je i aktivirati i uključiti sve dionike i mlade te neformalno educirati iste o nužnosti dijaloga s mladima pri donošenju odluka.

Izrada programa za mlade je i inače poseban izazov, a naročito  sada kada:

1. Svi živimo na “rubu” ili  u nekim novim modelima stvarnosti, pa smo se još više diferencirali, imamo dnevne borbe s različitim novim izazovima zbog epidemije,  pa i donositelji odluka i svi koji provode programe za mlade,  a posebno mladi. Stoga je glavna “isprika” većini  (ključnim dionicima u kreiranju javnih politika za mlade) kojima smo dostavili poziv za dostavom podatka da kasne jer nemaju dovoljno resursa zbog bolesti. No i taj podatak je podatak.
2. Nismo u mogućnosti, kao što smo planirali,  organizirati susrete s mladima”uživo” jer dovodimo u rizik i mlade i  nas koji radimo s mladima
3. Prema dosadašnjoj komunikaciji s ključnim dionicima, ali i mladima većina  se “žali da nema dovoljno vremena jer su stalno on line. 

(Foto: UNICEF)