Što se sve od listopada do studenog “skuhalo” za mlade?

Što smo do sada “skuhali”? Mi se pitamo što o svemu tome misle mladi? Je li  im stalo? Jesu li informirani? Do čega im je stalo? Nama je stalo do mladih!  Javite nam se da vas uključimo!

Facebook: https://www.facebook.com/istrazivanjeipotpora/?modal=suggested_action&notif_id=1605509075764339&notif_t=page_user_activity&ref=notif

ili e mail: [email protected]

Kako bi lakše pratili kako nastaje “program za mlade PGŽ-a”, napisali smo, još prije više godina, i Priručnik za razvoj prakse  demokratskog dijaloga između mladih i donositelja odluka, a u okviru ERASMUS+ projekta na kojem smo bili stručni suradnici.  Što bi sve trebali i što ćemo učiniti, ovisi o mladima i ključnim dionicima i njihovom aktivnom uključivanju u sam proces izrade, i kasnije provedbu. Više o tome na:

https://umki.hr/wp/wp-content/uploads/2018/09/umki-publikacije-nekaselokalniglasovicuju2015.pdf

Polako kreiramo, kockicu po kockicu, “mozaik potreba, mogućnosti i izazova mladih” ili “mapu zajednice mladih”. Temelj za uključivanje mladih su i EU strateški dokumenti poput:

Europska povelja o radu s mladima na lokalnoj razini: https://www.europegoeslocal.eu/wp-content/uploads/2019/11/20191108-egl-charter_HR_online.pdf

Europska strategija za mlade od 2019. do 2027. https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14080-2018-INIT/en/pdf

Prema Nacrtu nacionalnog programa za mlade koji još nije usvojen, prioritetna područja djelovanja za mlade, alati za uspješno djelovanje i prioritetne skupine mladih su:

Područja djelovanja: Obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje; Zapošljavanje i poduzetništvo; Zdravlje i sport; Socijalna uključenost

Alati za aktivno djelovanje: Aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice; Rad s mladima;  

Prioritetne skupine: Mladi u ruralnim područjima

Prioritetni pravac: Mladi u europskom i globalnom okruženju. 

Što smo “skuhali”? 

1. Prikupili smo sociodemografske podatke o mladima naše Županije
2. Analizirali smo većinu strateških dokumenata svih JLS na području PGŽ/a, kako bi pronašli što je do sada planirano za mlade. Naša strategija/program za mlade mora biti usklađen s svim strategijama, jer samo tako donositelji odluka i ključni dionici mogu prepoznati svoju ulogu u promjenama i preuzeti odgovornost za implementaciju već postojećih mjera.
3. Uputili smo zamolbu svim JLS da nam dostave podatke o ulaganjima u mlade, kako bi oblikovali “proračun za mlade PGŽ” te tako jasno i transparentno pokazali mladima koliko je teško ili lagano ulaganje u mlade na lokalnoj i regionalnoj razini. U roku od 14 dana dostavili su nam podatke o ulaganjima iz sljedećih vrijednih JLS: Općina Matulji, Grad Opatija i Grad Delnice. Ostali? Primorsko-goranska županija obuhvaća 14 gradova i 22 općine te 510 naselja u sastavu gradova i općina. Molimo Vas za suradnju jer rezultati ovog koraka su jako važni, za informiranje mladih, ali i za promjene u percepciji ulaganja u mlade.
4. Osim toga, nakon što sve JLS dostave podatke, imat će priliku ispuniti obrazac samoprocjene o ulaganjima u mlade koje će dobiti na svoje e mail adrese: Alat za samoocjenjivanje za politike za mladehttps://rm.coe.int/self-assessment-tool-for-youth-policy-croatian/1680971cc5 
5. Uputili smo zamolbu za dostavom podataka o mladima iz područja socijalne politike, pa smo uputili zamolbu svim Centrima za socijalnu skrb i njihovim podružnicama za dostavom podataka. Hvala Centru za socijalnu skrb Rijeka na brzini dostave. A ostali? Molimo vas da nam što prije dostavite, zadali smo rok jer bez vaših podataka ne možemo dalje.
6. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Odjel za socijalnu medicinu nam je doslovce odmah dostavio podatke o obolijevanju mladih, usprkos najvećem opterećenju koje imaju svi djelatnici te institucije zbog epidemije.  Tako smo doznali da su mentalne bolesti “skočile” u drugu po učestalosti kategoriju bolesti, među onima koje su evidentirane (što znači da su mladi bili uključeni u kliničko liječenje), nakon ozljeda koje su uvijek na prvom mjestu.
7. Započeli smo intervjue sa stručnjacima koji rade s mladima kako bi obuhvatili što više različitih problema i mogućnosti s kojima se suočavaju ovi ključni dionici. Sastanke smo proveli preko ZOOM platforme  i to sa  Sveučilišnim savjetovališnim centrom https://www.ssc.uniri.hr/hr/  i to sa svim Uredima: Psihološkim savjetovalištem, Uredom za studente s invaliditetom  i Uredom za karijere. Time smo načeli teme i probleme o kojima moramo još razgovarati, za studentsku populaciju mladih, a zagrebali smo u više područja: mentalno zdravlje, pravo na jednake mogućnosti u visokom obrazovanju i zapošljavanje. Hvala puno kolegicama iz ova tri ureda.
8. Što još? Sad nas čeka prikupljanje podatka i uključivanje drugih ključnih dionika, posebno stručnjaka koji rade s mladima, bilo da se radi o državnim ustanovama ili drugim institucijama ili organizacijama civilnog društva. Organizacije civilnog društva ili izvaninstitucionalna potpora u različitim sektorima djelovanja mladih su izrazito bitne za mlade. Zato ćemo ispitati i kapacitiranost i spremnost organizacija civilnog društva za provedbu i implementaciju programa za mlade te stavove osoba koje rade s mladima (youth workera).
9. Kroz sve ove faze  prikupljanja podataka imamo i druge ciljeve osim samog prikupljanja podatka. Cilj nam je i aktivirati i uključiti sve dionike i mlade, te neformalno educirati iste o nužnosti dijaloga s mladima pri donošenju odluka.

Izrada programa za mlade je i inače poseban izazov, a naročito sada kada:

1. Svi živimo na “rubu” ili  u nekim novim modelima stvarnosti, pa smo se još više diferencirali, imamo dnevne borbe s različitim novim izazovima zbog epidemije, pa i donositelji odluka i svi koji provode programe za mlade, a posebno mladi. Stoga je glavna “isprika” većini  (ključnim dionicima u kreiranju javnih politika za mlade) kojima smo dostavili poziv za dostavom podataka, da kasne jer nemaju dovoljno resursa zbog bolesti. No i taj podatak je podatak.
2. Nismo u mogućnosti, kao što smo planirali, organizirati susrete s mladima”uživo”, jer time dovodimo u rizik i mlade i nas koji radimo s njima.
3. Prema dosadašnjoj komunikaciji s ključnim dionicima, ali i mladima, većina  se “žali da nema dovoljno vremena jer su stalno online. 

(Foto: UNICEF)