Ovakvih tvrtki ili udruga npr. https://neurodiversityinbusiness.org/ndresourcehub/ ili https://abilitynet.org.uk/about koje rade na unaprjeđenju kvalitete rada i inkluzivnom obrazovanju i zapošljavanju ima u EU, ali i diljem svijeta sve više. Organizacija rada je sve kompleksnija. Nove tehnologije i nova iskustva s pandemijom, COVI19, donijeli su nam i nove poglede na “radno mjesto”.
Mi, u DIP-u kao i u našoj inkluzivnoj društveno poduzetničkoj tvrtki koja je tek u fazi “start upa“, “DIP lab d.o.o.” promoviramo ovaj socijalni model pristupa osobama s invaliditetom, inkluzivni pristup, ne samo u obrazovanju, nego i na radnom mjestu, slobodnom vremenu, bilo gdje, od osnutka.
Za razliku od “medicinskog modela“ koji još uvijek prevladava u našem okruženju, ovaj model pristupa OSI stavlja naglasak na osobu i njene mogućnosti pa se okolina prilagođava osobi, a ne osoba okolini. Iako se Hrvatska u svojim zakonskim aktima opredijelila za ovaj “socijalni model”, daleko smo od toga da ga živimo u svakodnevnom životu. Čak i same osobe s invaliditetom imaju prema sebi i drugima još uvijek ovaj zastario pristup, naprosto zato jer su tako socijalizirani, i zato što taj jezik okolina možda i razumije. Socijalni model pristupa OSI je u državama okruženja donio velike pomake ka uključivanju osoba s invaliditetom u zajednicu u kojoj žive, omogućio više radnih mjesta za OSI.
Inkluzivna radna mjesta se ne odnose samo na osobe s invaliditetom, odnose se na cijelu organizaciju rada i sve radnike. Radna klima u kojoj se radnici osjećaju psihološki sigurno i imaju podršku daje veću učinkovitost, osjećaj pripadnosti organizaciji i bolje rezultate općenito.
Razmislite kakva je klima i organizacija rada u vašoj tvrtci, je li inkluzivna, osjećaju li radnici da imaju podršku i osjećaju li se sigurnima? Daju li sve “od sebe” i jesu li zadovoljni, a što ste vi učinili da to bude tako? Na koji način primate nove radnike, kako ih testirate, imate li načina kako da otkrijete mogućnosti koje imaju novi radnici, jeste li spremni prilagoditi vaša radna mjesta i dobiti više od radnika, upravo zato?
npr. pogledajte: https://www.linkedin.com/pulse/zašto-je-inkluzivno-radno-okruženje-ključno-za-inovacije
Činjenica da svaka osoba uči, pamti, osjeća ili radi na drugačiji način, podupire ideju inkluzivnosti kao pristupa svim radnicima. Univerzalni dizajn nije samo načelo koje se odnosi na “razumnu prilagodnu radnog mjesta” za osobe s invaliditetom, nego na cijelu organizaciju rada i sve zaposlenike.
Zato redovno pratimo kakvi su trendovi u organizaciji rada, zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali i onih koji to nisu, ali su drugačiji, bilo da su “neuro različiti” (eng.neurodiverse) ili ne.
Evo što tvrtka Texthelp, koja se bavi asistivnim tehnologijama i prilagodbi radnih mjesta kaže na temu što je to inkluzivno radno mjesto:
“Što je inkluzivno radno mjesto? Inkluzija na radnom mjestu je stvaranje radnog okruženja u kojem se svaki zaposlenik osjeća cijenjenim. Radi se o stvaranju prostora u kojima možemo priznati razlike i slaviti kako te razlike doprinose kulturi i poslovnim rezultatima.
Slavljenje različitosti i njezine uloge u organizacijskoj strukturi srž je inkluzivnog radnog mjesta. Organizacije s inkluzivnom kulturom ne tvrde da svi uživaju jednake uvjete. Umjesto toga, oni priznaju razlike i sustavnu diferencijaciju. Oni preuzimaju odgovornost ponuditi jednake mogućnosti svima.” https://www.texthelp.com/resources/workplace-inclusion-guide/
