https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21169
S obzirom na stupanje na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi početkom 2022. Godine, zakonodavac je dužan dati upute o provedbi Zakona, za ljude na koje se odnosi pojedino pravo (“korisnika”), kao i za one koji će odlučivati, primjenjivati ili postupati kada je riječ o pojedinim pravima ljudi za koje rade (za službenike i stručne suradnike koji rade u sustavu socijalne skrbi). Naše nedoumice i kritike su navedene u nastavku, a kada dobijemo i vaše primjedbe, objedinit ćemo ih i postaviti na portal za e-savjetovanje, ili to možete učiniti i sami.
Uzor može biti praksa u zemljama u okruženju, s obzirom na to da su poslovi u ovoj djelatnosti vrlo specifični, da se priznaju svi ishodi različitih modela učenja koji doprinose uspješnosti rada tih profesionalaca, o kojima toliko govorimo. Pri odabiru radnika analiziraju se kompetencije radnika, a ne samo “diploma”. Nedostatak radnika koji rade u ovoj djelatnosti je zajedničko obilježje većine država, sustavi država u okruženju su više ili manje fleskiblni, ali ipak svi uzimaju u obzir ishode cjeloživotnog učenja.
Mi tapkamo na zastarjelim, administativnim i formalnim uvjetima za zapošljavanje, što ne garantira da ćemo imati učinkovite radnike u ovoj djelatnosti.
Primjedbe:
“radni terapeut – završen stručni studij za zanimanje stručni prvostupnik radne terapije u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odobrenje za rad nadležne komore“
Primjedbe: Osobe koje su završile ovaj studij nisu dostupne i nema ih dovoljno na tržištu rada jer postoji samo jedan studij u Zagrebu koji omogućava formalno obrazovanje za ovu terapiju, a isti nema mogućnost izvanrednog studiranja pa se pitamo: tko će provodti ove aktivnosti?
Prijedlog je da se proširi broj profesija koje mogu raditi ovaj posao, uz uvjet priznavanja radnog iskustva i obvezu stručnog usavšavanja. Ujedno je prijedlog da se omogući izvanredni studij ili specijalistički studiji ili oni koji su verificirni od nadležnog ministarstva i/ili priznaju stečene kompetencije na drugim studijima i tijekom stručnog ustaavšavanja te radnog iskustva.
Naime, praksa je, u drugim državma EU ili UK (pročitajte u našem Priručniku), za pojedine profesije u sustavu socijalne skrbi, da se priznaje radno iskustvo i stečene kompetencije u radu, uz dodatno stručno usavršavanje koje se osoba obvezuje postići, ako se zaposli. Slična situacija se ovim Pravilnikom “riješila“ za “odgojitelje,” za koje se priznaju i druge profesije, pa se proširio broj profesija za koje se osoba formalno obrazovala. O radnom iskustvu i stručnom usavršavanju ni riječi.
“odgojitelj – završen specijalistički diplomski stručni studij ili preddiplomski i/ili diplomski stručni studij ili preddiplomski i/ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, teologije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, radne terapije ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika”
Isto se odnosi na radna mjesta likovnog i glazbenog instruktora, za koje je potrebno srednjoškolsko obrazovanje u umjetničkim školama, što je s jedne strane prilika za te ljude, no s druge strane potrebna im je potpora u obliku dodatnog stručnog usavršavanja.
“Likovni terapeut” ne mora biti osoba koja je završila studij likovne umjetnosti, nego se školovala za likovnu terapiju. Barem je tako u ostalim državama, jer to može biti i osoba koja je završila neko drugo formalno obrazovanje uz dodatno usavršavanje za tu profesiju – glazbeni ili likovni terapeut. Ovom odredbom se omalovažava profesija “terapeuta” i/ili ne razumije opis poslova ove profesije. Terapija je rad s osobom koji ima svrhu podrške toj osobi u svrhu postizanja nekih pozitivnih promjena, i za ove pofesije trebaju vrijediti isti uvjeti kao i za druge terapeute, poput npr.uvjeta da licencirani terapeut psiholog mora zvršiti nakon studija 4 ili 5 godina terapijske škole, biti registiran i sl. što je nužno i za ove terpeute. Studiji umjetnosti osposobljavaju za razumijevanje umjetnosti, umjetničkih tehnika, poticanje talenata umjetnika, ali ne i za rad u socijalnom sustavu, stoga ovakav površan i neupućen pristup smatramo rizičnim za osobe kojima je namijenjen.
Na primjer, u UK je to dodatno sturčno usavšravanje nakon završenog studija, a osoba mora biti registrirana, što prestavlja kontrolu države nad radom s drugim osobma u riziku, što je nužno jer se radi o terapiji. Razlikuju se likovni ili glazbeni savjetodavni rad i terapijski rad, kao i u bilo kojoj drugoj profesiji koja se odnosi na terpijski rad. Većinom to nisu osobe koje su završile studije umjetnosti, nego osobe koje rade u sustavu socijalne skrbi, više na https://www.prospects.ac.uk/job-profiles/art-therapist. npr.
“To practise as an art therapist in the UK, you must be registered with the Health & Care Professions Council (HCPC). In order to register, you must successfully complete an HCPC-approved postgraduate qualification in art therapy or art psychotherapy. All UK approved courses lead to a professional qualification and eligibility to apply for registration with the HCPC and membership of the British Association of Art Therapists (BAAT).
You’ll usually need a first degree in fine art, visual arts or art and design to get a place on a postgraduate course. However, other graduates with experience of working in health, education or social care may be accepted if they have a commitment to the practice of the visual arts and personal involvement in art making. Relevant degree subjects include: education/teaching, nursing, occupational therapy, psychology, social work. Some courses may also accept graduates with degrees in the humanities, social sciences or sciences. Applicants without a degree may be accepted by some course providers if they have an equivalent professional qualification and significant relevant experience. Entry requirements vary between providers so check with them individually. For an up-to-date list of course providers, search the list of HCPC-approved education and training programmes. Course providers require you to have experience of artistic practice and will ask to see a portfolio of recent artwork…”
Zato predlažemo da se proširi krug obrazovnih profila, uz uvjet dodatnog usavršavanja za ove profesije. S obzirom na to da u RH nema studija ovih profesija, mora se:
ili promijeniti naziv radnog mjesta ili omogućiti stručno usavršavanje uz obvezu pohađanja tih studija koji sada postoje i online.
“9. stručni suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem.
Predlaže se da se dodatno uvedu i ove odredbe, obzirom na činjenicu da je stvarna ponuda osoba koje bi mogle raditi ove poslova mala, da kompetencije onih koji završavaju srednju školu nisu dovoljne za rad s rizičnim skupinama, da je potrebno steći dodatne komptencije za ove profesije.
6, Članak 26. (7) U okviru usluge poludnevnog boravka osigurava se jedan obrok dnevno (doručak ili ručak ili užina) – nije definirano kako se osigurava priprema obroka, odnosno uvjeti ugovaranja dostave gotovih obroka i tko može dijeliti obroke?
Predlaže se da se dodatno definiraju uvjeti sklapanja ugovora o dostavi gotovih obroka i uvjetima za dijeljenje obroka. Tko to smije raditi u orgnizacijama koje nisu državne i dovoljno velike da imaju zaposlene kuhare i ostalo osoblje.
Isto kao i gore, treba jasno reći tko smije kuhati i dijeliti hranu.
Članak 40. (1) Socijalno mentorstvo uključuje: stručnu pomoć dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora, usmjerenu na njihovo osnaživanje za radnu aktivaciju i aktivno sudjelovanje u društvu u skladu s vlastitim mogućnostima i/ili potrebama u cilju jačanju snaga i sposobnosti korisnika za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka prema procjeni voditelja slučaja provode stručni radnici iz članka 21. točke 1.3. do 5. s dodatnom izobrazbom iz područja socijalnog mentorstva.
Mentorski programi, pa i socijalno mentorstvo su najstariji programi pružanja socijalne podrške. Mi u DIP-u provodimo mentorski prgoram za osobe s invaliditetom, za koji smo napisali i priručnik za mentore, kao i za koje volonterske pozicije obrazujemo naše volontere mentore.
Naš program je vrsta mentorskog programa koji se naziva vršnjačko mentorstvo. Socijalno mentorstvo je oblik mentorskih programa s ciljem radne aktivnosti. Mi takav program provodimo i s dijelom naših korisnika.
U Pravilniku, a niti do sada nismo uspjeli dobiti informaciju, uz izravni upit, ne stoji tko provodi tu edukaciju, te tko će moći biti mentor.
Prema natpisima u medijima, do sada su u program izobrazbe socijalnog mentorstva bili uključeni socijalni radnici koji bi trebali biti mentori ili?
Ne znamo detalje i smatramo da je ova socijalna usluga prepovršno određena, a izuzetno je važna. Nije jasno kako će socijalni radnici uz sve ostale poslove i ove obavljati, a pokazalo se da su mentori efikasniji ako su volonteri, odnosno ako dobrovoljno stvaraju podržavajuče odnose.
Ovi programi su se provodili u okviru EU projekta: npr. https://www.bijelikrug-hrvatske.hr/wp-content/uploads/2020/11/Prirucnik-za-mentore-za-socijalno-ukljucivanje-1.pdf?fbclid=IwAR2iXAXGdxd4jQPbJiZJCIRVU93hMwxPT0nbu-JIHREgU0BEa_fjceb6Vvw ili https://bistra.si/images/2019/Dijana_Vukovic_-_Uloga_socijalnog_mentora_u_provedbi_socijalne_aktivacije.pdf
Predlaže se da se jasno definira: tko i pod kojim uvjetima može održavati dodatno obrazovanje iz područja socijalnog mentorstva? Možemo li to činiti mi u udruzi, s obzirom na to da smo među jedinima u RH koji se bave mentorskim programom, i to od osnutka, od 2013. godine? Možemo li mi biti mentori i hoće li to biti plaćen posao, kao što će to biti dio opisa posla u državnim ustanovama, odnosno u Fondu za socijalni rad? Mi smo spremni provoditi ovu uslugu, ali tražimo transparentnije informacije o tome tko će i kako tu uslugu pružati, i jesu li uzete u obzir sve mogućnosti ovog sjajnog programa? Nije jasno kako će se on provoditi, osim kao socijalna usluga na koju će imati pravo navedene skupine; nas zanima plan rada takvog mentorstva.
Za sada toliko, nastavljamo uskoro. Sada vi dodajte svoje prijedloge.
U nastavku je prijedlog i poveznica na e-savjetovanje.
