Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, katalog socijalnih usluga i pomoćno tehničkih poslova

  • 04.08.2022
  • DIP-ov klub mladih

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21169

Od 10. 7. do 20.8.2022. godine je otvoreno e savjetovanje o

PRAVILNIKU O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA I KATALOG SOCIJALNIH USLUGA I POMOĆNO TEHNIČKIH POSLOVA. 

Pročitajte Pravilnik pažljivo i iskoristite priliku da aktivno sudjelujete u promjenana. Imate li kakvu primjedbu ili komentar na ovaj prijedlog Pravilnika, uključite se ili ako niste sigurni ili ne znate  način kako bi to rekli, prenesite nama pa ćemo o tome razgovarati i uputiti u e savjetovanje ako je komentar ili primjedba ili prijedlog  opravdan.

Obzirom na stupanje na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi početkom 2022. godine  zakonodavac je dužan  dati upute o provedbi  Zakona, za  ljude na koje se odnosi pojedino pravo (“korisnika”) i za one koji će odlučivati, primjenjivati ili postupati o  pojedinim pravima ljudi za koje rade (za službenike i stručne suradnike koji rade u sustavu socijalne skrbi). Naše nedoumice i kritike su navedene u nastavku, a kada dobijemo i vaše primjedbe, objedinit ćemo ih i postaviti na portal za e savjetovanje ili  to možete učiniti i sami.

a) Općenita i/ili  zajednička primjedba odnosi se na uvjete koje radnici trebaju zadovoljavati kako bi mogli radti u sustavu socijalen skrbi, za profesije koje se opisuju, a  obzirom na završen formalan sustav obrazovanja bez mogućnosti da im se priznaju kompetencije koje su stekle ili tijekom rada na ovim poslovima  ili cjeloživonim učenjem, volontiranjem ili drugim modelima učenja.

Praksa je u zemljama u okruženju, obzirom da su poslovi u ovoj djelatnosti vrlo specifični, da se priznaju svi ishodi različitih modela učenja koji doprinoste uspješnpsti rada tih profesionalaca,  o kojima toliko govorimo. Pri odabiru radnika analiziraju se kompetencije radnika, a ne samo “diploma”. Nedostatak radnika koji rade u ovoj djelatnosti je zajedničko obilježje većina država, ali je sustavi država u okruženju su više ili manje fleskiblni, ali uzimaju u obzir ishode  cijeloživotnog učenja.

Mi tapkamo na zastarjelim,  administativnim i formalnim uvjetima za zapošiljavanje što ne garantira da ćemo imati učinkovite radnike u ovoj djelatnosti.

Primjedbe:

  1. Članak 21. točka 10. “radni terapeut“: aktivnost “radna terapija u katalogu socijalnih usluga”  zahtjeva izvršitelja sa završenim studijem stručni prvostupnik radni terapeut:

    “radni terapeut – završen stručni studij za zanimanje stručni prvostupnik radne terapije u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odobrenje za rad nadležne komore“

    Primjedbe: Osobe koje su završile ovaj studij nisu dostupne i nema ih dovoljno na tržištu rada jer postoji samo jedan  studij u Zagrebu koji omogućava formalno obrazovanje za ovu terapiju, a isti nema mogućnost izvanrednog studiranja pa se pitamo: tko će provodti ove aktivnosti?

    Prijedlog je da se proširi broj profesija koje mogu raditi ovaj posao, uz uvjet priznavanja radnog isustva i obavezu stručnog usravšavanja. Ujedno je prijedlog da se omogući izvanredni studij ili specijalistički studiji ili oni koji su verificirni od nadležnog ministarstva  i/ili priznaju stečene kompetencije na drugim studijima i tijekom stručnog ustaavšavanja te radnog iskustva.

Naime,  praksa je, u drugim državma EU ili UK (pročitajte u našem Priručniku), za pojedine profesije u sustavu socijalne skrbi, da se priznaje radno iskustvo i stečene kompetencije u radu,  uz dodatno stručno usavršavanje  koje se osoba obvezuje postići,  ako se zaposli.  Slična situacija se ovim Pravilnikom “riješila“ za “odgojitelje”  za koje se priznaju i druge profesije, pa se proširio broj profesija za koje se osoba formalno obrazovala. O radnom iskustvu i stručnom usavršavanju ni riječi.

“odgojitelj – završen specijalistički diplomski stručni studij ili preddiplomski i/ili diplomski stručni studij ili preddiplomski i/ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, teologije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, radne terapije ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika”

 

2. Prema  članku 23.,   “radni instruktor” može biti osoba koja je završila srednješkolsko obrazovanje, što dovodi pružatelje socijalnih usluga u situaciju da zapošljavaju osobe sa srednjom stručnom spremom, umjesto radnih terapeuta, kojih nema, kako bi udovoljili uvjetima da imaju zaposlene radnike za radnu terapiju. Dakle, radni instuktor moće biti bilo tko, što realno ne smije i ne može. Rad s ranjivim skupinama na koje se odnosi ovaj Pravilnik,  je složen rad, koji premašuje redovno srednješkolsko obrazovanje.  Jedino tako možemo govoriti o unaprjeđenju kvalitete pružanja socijalnih usluga.

Isto se odnosi na radna mjesta likovnog i glazbenog instruktora, za koje je potrebno srednješkolsko obrazovanje u umjetničkim školama, što je s jedne strane prilika za te ljude,  no s druge strane potrebna im je potpora u obliku dodatnog stručnog usavršavanja.

3. Još apsurdnije je da se za glazbenog terapeuta priznaje završen diplomski studija glazbe, što ne garantira kompetencije potrebne za provedbu “glazbene terapije”. Glazbeni terpeuti su osobe koje su završile specijalistički studij glazbene terapije, isto kao i  “likovni terapeut”, za kojeg se zahtjeva završen studij likovne umjetnosti, što ne garantira da će ta osoba znati i moći provoditi likovnu terapiju.

“Likovni terapeut” ne mora biti osoba koja je završila studij likovne umjetnosti nego se školovala za likovnu terapiju. Barem je tako u ostalim državama, jer to može biti i osoba koja je završila neko drugo formalno obnazovanje uz dodatno usavršavanje za tu profesiju  – glazbenii ili likovni terapeut. Ovom odredbom se omalovažava profesija “terapeuta” i/ili ne razumije opis poslova ove profesije. Terpija je rad s osobom iu ima svrhu podrške u promjena osoi i za ove pofesije trebaju važiti isti uvjeti kao i za druge terapeute, poput npr. licencirani terpeut psiholog mora zvrđiti nakon studija 4 ili 5 godina terapijske škole, registiran i sl. što je nužno i za za ove terpeute.  Studiji umjetnosti osposobljavaju za razumijevanje umjetosti, umjetničkih tehnika,  poticanje telenata umjetnika ali ne i za rad u socijalnom sustavu, stoga ovakav površan i neupućen pristup smatramo rizičnim z osobe za koje se radi.

5. “glazbeni terapeut – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem u području glazbene umjetnosti

6. likovni terapeut – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomski sveučilišnim studijem likovne pedagogije/likovne umjetnosti”

Naprimjer, u UK je to dodatno sturčno usavšravanje nakon završenog studija, a osoba mora biti registrirana što prestavlja kontrolu države nad radom s drugim osobma u riziku, što je nužno jer se radi o terapiji.  Razlikuju se likovni ili glazbeni savjetodavni rad i terapijski rad, kao i u bilo kojoj drugoj profesiji koja s odnosi na terpijski rad.  Većinom to nisu osobe koje su završile studije umjetnosrti nego osobe koje rade u sustavu socijalne skrbi, više na https://www.prospects.ac.uk/job-profiles/art-therapist. npr.

“To practise as an art therapist in the UK you must be registered with the Health & Care Professions Council (HCPC). In order to register, you must successfully complete an HCPC-approved postgraduate qualification in art therapy or art psychotherapy. All UK approved courses lead to a professional qualification and eligibility to apply for registration with the HCPC and membership of the British Association of Art Therapists (BAAT).

You’ll usually need a first degree in fine art, visual arts or art and design to get a place on a postgraduate course. However, other graduates with experience of working in health, education or social care may be accepted if they have a commitment to the practice of the visual arts and personal involvement in art making. Relevant degree subjects include: education/teaching, nursing, occupational therapy, psychology, social work. Some courses may also accept graduates with degrees in the humanities, social sciences or sciences. Applicants without a degree may be accepted by some course providers if they have an equivalent professional qualification and significant relevant experience. Entry requirements vary between providers so check with them individually. For an up-to-date list of course providers, search the list of HCPC-approved education and training programmesCourse providers require you to have experience of artistic practice and will ask to see a portfolio of recent artwork…”

Zato predlažemo da se proširi krug obrazovnih profila, uz uvjet dodatnog usavršavanja za ove profesije. Obzirom da u HR nema studija ovih profesija, mora se:

ili promijeneti naziv radnog mjesta ili omogućiti stručno usavršavanje uz obavezu pohađanja tih studija koji sada postoje i on line. 

4. Članak 22. točka: 9. stručni suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i 10. suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem – za koje poslove se to odnosi? Nije definirano na što se to odnosi i ne vidimo razliku između 9. i 10.

“9. stručni suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem.

10. suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem”.

5. U članku 23. točka 12. asistent u organiziranom stanovanju – radnik s minimalno završenim osnovnoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za njegu ili izobrazbom za asistenta – nije dovoljno osnovno školsko obrazovanje, složenost poslova je veća nego li npr. čistačice, pa uvjet treba  biti srednje obrazovanje, iskustvo rada s OSI, i edukacije (interne ili formalne). Osnovno školsko obazovanje nije dovoljan uvjet za rad na ovim poslovima jer se radi o složenim poslovima s ljudima kojima treba podrška i skrb. Asistent nije osoba koja čisti i nosi  nego je podrška u ukljčivanju u zajednicu i svakodenvni život OSI i drugih osoba kojima treba podrška i skrb. Isto se odnosi i na druge asistente, za koje nije navedeno tko provdi i kakvo je to dodatno usavršavanje (izobrazaba)?, Tko može provoditi i tko je akreditiran za provedbu ovakih izobrazbi? Tko  plaća dodatno usavršavanje ako nema na tržištu rada osoba s potrebnim kompetencianma i završenim formalnim orbazovanje? Što u slučaju da na tržištu nema takvih programa?

Predlaže se da se dodatno uvedu i ove odredbe, obzirom na činjenicu da je stvarna ponuda osoba koje bi mogle raisti ove poslova mala, da kompetencije onih koji završavaju srednju školu nisu dovoljne za rad s rizičnim skupinama, da je potrebno steći dodatne komptencije za ove profesije.

6, Članak 26. (7) U okviru usluge poludnevnog boravka osigurava se jedan obrok dnevno (doručak ili ručak ili užina) – nije definirano kako se osigurava priprema obroka odnosno uvjeti ugovaranje dostave gotovih obroka i tko može dijeliti obroke?

Predlaže se da se dodatno definiraju uvjeti sklapanja ugovora o dostavi gotovih obroka i uvjetima za dijeljenje obroka. Tko to smije raditi u orgnizacijama koje nisu državne i dovoljne velike da imaju zaposlene kuhare i ostalo osoblje. 

7. (9) U okviru usluge organiziranog stanovanja poslove pripreme obroka obavljaju korisnici uz podršku zaposlenih radnika ili zaposleni radnici pri čemu se korisnici uključuju sukladno mogućnostim. – nije definirano koji radnici? Asistenti? Koji su uvjeti  za te radnike? Trebaju li imati  sanitarnu knjižicu? Ako obroke pripremaju korisnici,  tko će kontroilirati epidemiološki status?

Isto kao i gore, treba jasno reći tko smije kuhati i dijelti hranu.

8. Članak 39, “socijalno mentorstvo”  socialna usluga koja nije postojala u RH  do sada, a koja izaziva kod nas praktičara (ljudi koji rade u socijalnoj skrbi, bilo institucionalno ili izvan institucionalno, nedoumice oko cilja i ishoda, ali i provedbe ove socijalne usluge. Naknadno u proceduru  e savjtovanja postavljen PRIJEDLOG PRAVILNIKA O NAČINU SURADNJE HRVATSKOGA ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD I HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE U PROVOĐENJU MJERA SOCIJALNE UKLJUČENOSTI RADNO SPOSOBNIH I DJELOMIČNO RADNO SPOSOBNIH KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE.

Članak 40. (1) Socijalno mentorstvo uključuje: stručnu pomoć dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora, usmjerenu na njihovo osnaživanje za radnu aktivaciju i aktivno sudjelovanje u društvu u skladu s vlastitim mogućnostima i/ili potrebama u cilju jačanju snaga i sposobnosti korisnika za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi.

(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka prema procjeni voditelja slučaja provode stručni radnici iz članka 21. točke 1.3. do 5. s dodatnom izobrazbom iz područja socijalnog mentorstva.

Mentorski programi, pa i socijalno mentorstvo su najstariji programi pružanja socijalne podrške. Mi u DIP-u provodimo mentorksi prgorama za osobe s invaliditetom, za koji smo napisali i priručnik za mentore i za koje volonterske pozicije obrazujemo naše volontere mentore.

Naš program je  vrsta mentorskog programa koji se naziva vršnjačko mentorstvo. Socijalno mentorstvo je oblik mentorskih programa sa  ciljem  radne aktivnocije. Mi takav program provodimo i s dijelom naših korisnika. 

U Pravilniku,  a niti do sada nismo uspjeli dobiti informaciju, uz izravni upit, ne stoji tko provodi tu edukaciju, te tko će moći biti mentor.

Prema natpisima u medijima do sada su u program izobrazbe socijalnog mentorstva bili uključeni socijalni radnici koji bi trebali biti mentori ili?

Ne znamo detalje i smatramo da je ova socijalna usluga prepovršno određena, a izuzetno je važna. Nije jasno kako će socijalni radnici uz sve ostale poslove i ove obavljati, a pokazalo se da su mentori efikasniji ako su volonteri, odnosno ako dobrovoljno stvaraju podržavajuče odnose.

Ovi programi su se provodili u okviru EU projekta: npr. https://www.bijelikrug-hrvatske.hr/wp-content/uploads/2020/11/Prirucnik-za-mentore-za-socijalno-ukljucivanje-1.pdf?fbclid=IwAR2iXAXGdxd4jQPbJiZJCIRVU93hMwxPT0nbu-JIHREgU0BEa_fjceb6Vvw ili https://bistra.si/images/2019/Dijana_Vukovic_-_Uloga_socijalnog_mentora_u_provedbi_socijalne_aktivacije.pdf

ili https://www.nacional.hr/socijalno-mentorstvo-kao-metoda-aktivacije-marginaliziranih-skupina-na-trziste-rada-i-ukljucivanja-u-lokalnu-zajednicu/ ili

https://www.glasistre.hr/hrvatska/dodijeljeno-245-certifikata-za-prvu-generaciju-socijalnih-mentora-806086

Predlaže se da se jasno definira: tko moće i pod kojim uvijetima održavati dodstno obrazovanje iz područja oscijalnog mentorstva? Možemo li mi to, kada se bavimo među jedinima u HR mentorskim programom od osnutka, od 2013. godine? ili ne? Možemo i mi biti mentori i hoće li to biti plaćen psoao  koa što će to biti dio opisa posla u državnim ustanovama, odnosno u Fondu za socijalni rad? Mi smo spremni provoditi ovu uslugu ali tražimo transp/rentije informaicne o to me tko i kako će se ta usluga prućati i jesu li uzete u obzir sve moguć nosti ovog sjajog programa? Nije jasno kako će se on provoditi osim kao socjialna usluga na koju će imati pravo navedene skupine, nas zanima plan rada takvog mentorstva.

Za sada toliko, javom se s nastavom uskoro. Sada vi dodajte svoje prijedloge.

U nastavku  je prijedlog i poveznica na e savjetovanje.

Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga i Katalog socijalnih usluga i pomoćno tehničkih poslova

 

 

 

 

 

 

 

Share on Facebook

Doniraj i udomi

Udomljavanjem naših ukrasno-uporabnih predmeta sudjelujete u provedbi naših programa za mlade s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju. Mi ćemo vam zato pokloniti jedan ili više predemeta koje smo sami napravili.
Prijavi se
  • Društvo za istraživanje i potporu je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.